Motor u mrtvom uglu kombija: zašto su ovakve nezgode komplikovane za dokazivanje
Dolazi do kontakta, motor pada, nastaje šteta i odmah se postavlja pitanje koje je najvažnije za osiguranje:
Ko je kriv? Ali kod nezgoda između kombija i motocikla odgovor često nije tako jednostavan. Posebno kada se motor nalazio u mrtvom uglu. Tada se slučaj ne rješava samo na osnovu toga ko je koga udario, već se detaljno provjerava položaj vozila, smjer kretanja, brzina, tragovi kočenja, oštećenja, izjave svjedoka i obaveze oba učesnika u saobraćaju. U Njemačkoj se ovakve nezgode često analiziraju veoma pažljivo, jer jedan mali detalj može promijeniti cijeli tok procjene odgovornosti.
Zašto je mrtav ugao kod kombija toliko opasan
Kombi nije isto što i običan automobil. Vozač sjedi više, vozilo je duže i šire, a bočne površine su veće. Kod mnogih kombija preglednost pozadi i sa strane zavisi od retrovizora, kamera i pravilnog posmatranja okoline. Ipak, postoje zone koje vozač ne vidi dovoljno dobro, posebno ako se motocikl kreće blizu bočne strane vozila. Motocikl je dodatno problematičan jer je uzak, brz i lako može nestati iz direktnog vidnog polja. Kod mrtvog ugla motociklisti trebaju biti svjesni i ne računati na potpunu pažnju drugih vozača, te izbjegavati zadržavanje u mrtvom uglu vozila. Također se preporučuje da motociklisti pokušaju biti vidljivi i da, kada je moguće, uspostave kontakt pogledom sa vozačem drugog vozila. To ne znači da je motociklista automatski kriv ako se nalazio u mrtvom uglu. Ali znači da se kod ovakvih slučajeva posebno provjerava da li je svako uradio ono što je mogao da izbjegne nezgodu.
Mrtav ugao nije izgovor sam po sebi
Jedna od najvećih zabluda jeste da vozač kombija može jednostavno reći: “Nisam ga vidio, bio mi je u mrtvom uglu.” U njemačkom saobraćajnom pravu to nije dovoljno. Vozač koji mijenja traku ili skreće ima povećanu obavezu pažnje. Kod promjene trake, prema njemačkim pravilima, vozač smije izvršiti manevar samo ako ne ugrožava druge učesnike u saobraćaju. U praksi se kod sudara tokom promjene trake često polazi od toga da je onaj ko je mijenjao traku morao biti posebno pažljiv. Slično važi i kod skretanja. Kod skretanja se od vozača očekuje pravovremeno signaliziranje, provjera retrovizora i dodatna pažnja prema učesnicima koji mogu biti u mrtvom uglu. Zato se kod kombija ne gleda samo činjenica da motor “nije bio vidljiv”. Gleda se da li je vozač kombija prije promjene trake ili skretanja dovoljno provjerio situaciju.
Kada motociklista može imati dio odgovornosti
Iako vozač kombija ima ozbiljnu obavezu pažnje, to ne znači da motociklista uvijek prolazi bez odgovornosti. Ako je motociklista vozio prebrzo, preticao u nejasnoj situaciji, prolazio pored kolone bez dovoljne preglednosti ili se dugo zadržavao u zoni gdje ga vozač kombija teško može vidjeti, može se razmatrati i njegova suodgovornost. U Njemačkoj je preticanje zabranjeno kada je saobraćajna situacija nejasna. To je važno kod situacija gdje motocikl prolazi pored kombija ili kolone vozila, a nije jasno da li će neko skrenuti, promijeniti traku ili se uključiti u saobraćaj. U sudskoj praksi se zato često ne traži samo odgovor na pitanje “ko je prvi napravio grešku”, već se utvrđuje koliko je ponašanje svakog učesnika doprinijelo nezgodi. Ako je kombi mijenjao traku bez dovoljne provjere, to je jedan dio priče. Ako je motocikl istovremeno vozio prebrzo ili se našao u rizičnom položaju, to može promijeniti procenat odgovornosti.
Zašto su ove nezgode teške za dokazivanje
Kod sudara između dva automobila često postoji jasna zona udara. Kod kombija i motora stvar je komplikovanija. Motor može pasti i klizati nakon kontakta, vozač može pokušati izbjeći sudar, a ponekad čak nema direktnog kontakta između vozila, već motociklista pada zbog naglog manevra. Zbog toga se ne može osloniti samo na izjave učesnika. Potrebno je gledati materijalne tragove. Gdje je oštećen kombi? Da li je trag na bočnoj strani, na braniku, na retrovizoru ili na zadnjem dijelu? Gdje je oštećen motor? Da li je motor pao na jednu stranu i klizao? Da li postoje tragovi kočenja, tragovi grebanja po asfaltu ili dijelovi koji su otpali na mjestu nezgode? Sve to pomaže da se rekonstruiše kako se nezgoda zaista dogodila. Kod ovakvih slučajeva posebno su važni policijski zapisnik, izjave svjedoka, snimci kamera, tragovi na vozilima i analiza obrasca oštećenja. U vodičima za dokazivanje nezgoda u mrtvom uglu navodi se upravo da se krivica najčešće dokazuje kombinacijom policijskog izvještaja, svjedoka, snimaka, fotografija oštećenja i stručne rekonstrukcije.
Zašto izjava “bio je u mrtvom uglu” nije dovoljna
Kod ovakvih nezgoda često se čuju dvije potpuno različite priče. Vozač kombija kaže da nije vidio motor. Motociklista kaže da je bio pored kombija i da je kombi iznenada krenuo na njega. Oba opisa mogu zvučati uvjerljivo, ali oba ne mogu biti dovoljna bez dokaza. Zato se u procjeni ne polazi od emocije, nego od tragova. Ako se vidi da je kombi započeo promjenu trake i udario motor bočno, to može ukazivati na propust vozača kombija. Ako se pokaže da je motocikl pokušao proći kroz uzak prostor ili preticao u trenutku kada situacija nije bila jasna, tada se može govoriti i o doprinosu motocikliste. Upravo zato je ovakva nezgoda komplikovana. Ne zato što nema pravila, već zato što se pravila primjenjuju na veoma specifičan skup činjenica.
Šteta na motoru često otkriva tok nezgode
Kod motocikla je obrazac oštećenja posebno važan. Ako je motor udaren bočno, ako postoje tragovi na oplati, ručici, retrovizoru, nožici ili auspuhu, može se zaključivati kako je došlo do pada i u kom pravcu je motor klizao. Ako je prednji dio motora oštećen, priča može biti drugačija nego kada je oštećen samo bok. Ako je oštećenje na jednoj strani u skladu sa klizanjem po asfaltu, a na drugoj strani postoji kontaktni trag drugog vozila, to može biti važno za dokazivanje prvog kontakta. Kod kombija se gledaju visina i položaj oštećenja. Trag na boku kombija, naročito ako odgovara visini upravljača, retrovizora ili ručice motocikla, može biti važan dokaz. Takvi detalji su često mnogo pouzdaniji od sjećanja učesnika, jer se ljudi nakon nezgode često ne sjećaju tačno položaja i brzine.
Kada nezgoda postoji i bez direktnog kontakta
Posebno zanimljive situacije nastaju kada motocikl padne, a kombi ga fizički nije dodirnuo. Naprimjer, kombi naglo promijeni traku, motociklista izbjegava sudar, koči ili se zanosi i pada. U takvim slučajevima dokazivanje je još teže, ali nije nemoguće. Njemačka sudska praksa poznaje situacije u kojima odgovornost može postojati i bez direktnog kontakta, ako je ponašanje jednog vozila uticalo na reakciju drugog učesnika i dovelo do štete. U analizama njemačkih odluka navodi se da se odgovornost može razmatrati i kod takozvanih nezgoda bez dodira, kada ponašanje jednog vozača utiče na vožnju drugog i time dovede do štete. Ali upravo zato je dokazivanje zahtjevno. Potrebno je pokazati da pad motocikla nije bio slučajan, već posljedica konkretnog manevra kombija.
Uloga Gutachtera u ovakvim slučajevima
Kod nezgode između kombija i motocikla, procjena štete nije samo računanje popravke. Ona može biti ključna za razumijevanje samog događaja. Iskusan procjenitelj ne gleda samo koliko košta motor. On gleda gdje su oštećenja, kako su nastala, da li odgovaraju opisu nezgode i da li postoji skrivena šteta. Kod motocikla je to posebno važno jer pad može oštetiti viljušku, upravljač, točak, kočione diskove, ram, nosače i plastike. Na prvi pogled može izgledati kao da je motor samo izgreban, ali u procjeni se provjerava i ono što direktno utiče na bezbjednost. Kod kombija se provjerava položaj i visina oštećenja, tragovi kontakta, eventualni ostaci farbe ili plastike, kao i to da li oštećenja odgovaraju kontaktu sa motociklom. U ovakvim slučajevima dobar Gutachten može pomoći da se razdvoje pretpostavke od činjenica.
Šta treba uraditi odmah nakon ovakve nezgode
Ako se dogodi nezgoda u kojoj je motor bio u mrtvom uglu kombija, najvažnije je da se situacija dokumentuje prije nego što se vozila pomjere, ako je to bezbjedno moguće. Treba fotografisati položaj vozila, tragove na kolovozu, oštećenja na motoru i kombiju, širinu trake, raskrsnicu, znakove, semafore i sve što može pokazati kako je došlo do kontakta. Ako postoje svjedoci, njihovi podaci mogu biti presudni. Policijski zapisnik je veoma važan, posebno kada postoji povreda, veća materijalna šteta ili neslaganje oko toga šta se dogodilo. Nakon toga ne treba žuriti sa popravkom motora prije stručne procjene. Svaki trag može biti važan, a ako se dijelovi skinu ili poprave prije pregleda, dokazivanje može postati teže.
Zašto ovdje nije dovoljno “dogovoriti se”
Kod manjih parking šteta dogovor ponekad djeluje jednostavno. Kod motora i kombija to nije dobar pristup. Razlog je što šteta na motoru može biti mnogo veća nego što izgleda, a pitanje odgovornosti može biti sporno. Ako se kasnije pokaže da je ram pomjeren, viljuška oštećena ili da postoji problem sa geometrijom, početni dogovor više ne pokriva realnu situaciju. Također, ako se odgovornost ne utvrdi pravilno, osiguranje može osporavati dio zahtjeva. Zato je bolje od početka imati dokumentaciju, zapisnik i stručnu procjenu.
Ko je kriv na kraju
Najpošteniji odgovor je: zavisi od okolnosti. Ako je kombi mijenjao traku ili skretao bez dovoljne provjere mrtvog ugla, odgovornost može biti na vozaču kombija. Ako je motociklista preticao u nejasnoj situaciji, vozio neprilagođenom brzinom ili se kretao tako da je rizik bio očigledan, može se govoriti o njegovoj djelimičnoj odgovornosti. U Njemačkoj se kod ovakvih nezgoda često procjenjuje doprinos obje strane. Zato nije dovoljno reći “motor je bio u mrtvom uglu” ili “kombi me nije vidio”. Mora se dokazati šta se zaista desilo. Nezgoda između kombija i motocikla u mrtvom uglu jedna je od najkomplikovanijih situacija za dokazivanje. Razlog je jednostavan: mali motor, veliko vozilo, ograničena preglednost, brze reakcije i često različite izjave učesnika. Zato je kod ovakvih slučajeva najvažnije sačuvati dokaze i ne donositi zaključke unaprijed. Tragovi na vozilima, položaj oštećenja, svjedoci, policijski zapisnik i stručna procjena često odlučuju kako će se slučaj završiti. Ako ste imali ovakvu nezgodu i niste sigurni ko je odgovoran ili kolika je stvarna šteta, najbolje je da se obratite stručnom procjenitelju prije nego što krenete u popravku ili komunikaciju sa osiguranjem.
Kontaktirajte Asima Mrkovića, iskusnog procjenitelja štete, i dobijte besplatan savjet o tome šta dalje uraditi. Kod ovakvih nezgoda, pravi odgovor se ne nalazi u pretpostavci, već u dokazima.
